Projekt “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” - jačanje demokratskih procesa i suzbijanje dezinformacija
Dezinformacije, misinformacija, deepfake, lažne vijesti zamke su koje se nalaze svuda oko nas, izobličavaju istinu i mogu dovesti do ozbiljnih posljedica u društvu, do manipulacije i društvene polarizacije.
U suvremenom svijetu, dezinformacije se često mogu identificirati tijekom govora različitih političara za vrijeme izbornih kampanja, a služe kao snažno oružje manipulacije kojem se jednostavno može iskriviti percepcija biračkog tijela. Cilj dezinformacija izrečenih kroz političke kampanje je najčešće uvjeravanje javnosti u određenu političku agendu ili diskreditiranje druge političke opcije.
Projekt Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” kojeg provodi u suradnji s profesionalcima iz Lider media i stručnjacima s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu usko je povezan s nacionalnim i europskim inicijativama za suzbijanje dezinformacija i jačanje demokratskih procesa.
Prema Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NN 78/21): Projektne aktivnosti temelje se na odluci Vlade Republike Hrvatske o sustavu upravljanja i praćenja provedbe aktivnosti unutar Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. Ovaj plan postavlja okvir za različite inicijative koje će podržati oporavak društva, uključujući i borbu protiv dezinformacija.
Projekt “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” usmjeren je na suzbijanje dezinformacija u kontekstu izbora, promicanje slobodnih i poštenih izbora, a temelji se na multidimenzionalnom pristupu rješavanja problema te suradnji s Europskom komisijom što će detaljnije biti razrađeno niže u tekstu.
1.Suzbijanje dezinformacija u kontekstu izbora:
Projekt posebno naglašava važnost provjere medijskih činjenica tijekom izbornih ciklusa, s obzirom na nepovjerenje u tradicionalne medije i institucije. Kroz četiri izborna ciklusa pratit će se gospodarske i ekonomske teme te će se obraditi netočne tvrdnje, a zatim dekonstruirati i provjeriti od strane stručnjaka, što odražava i zahtjeve Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
2.Suradnja s Europskom komisijom:
Projektni prijedlog usklađen je s preporukama i politikama Europske komisije za borbu protiv dezinformacija, uključujući preporuke Stručne skupine na visokoj razini za lažne vijesti i dezinformacije na internetu te Akcijski plan za borbu protiv dezinformiranja. To potvrđuje angažman u suzbijanju dezinformacija na nacionalnoj i europskoj razini.
3.Promicanje slobodnih i poštenih izbora:
Projekt se također usmjerava na promicanje slobodnih i poštenih izbora, što je u skladu s ciljevima Europske komisije za jačanje demokratskih procesa. To uključuje edukaciju građana o dezinformacijama te jačanje slobode medija kroz aktivnosti partnerskih organizacija.
4.Multidimenzionalni pristup rješavanju problema:
Projektni prijedlog prepoznaje važnost multidimenzionalnog pristupa u rješavanju problema dezinformacija, što se podudara s preporukama Europske komisije. To uključuje povećanje transparentnosti djelovanja online platformi, promicanje medijske pismenosti, razvoj alata za borbu protiv dezinformacija te zaštitu pluralizma i održivosti medijskih sustava.
Kroz ove veze, projekt “Unaprjeđenje kulture provjere činjenica” pokazuje svoju integraciju s nacionalnim i europskim inicijativama za jačanje demokratskih procesa, suzbijanje dezinformacija te promicanje transparentnosti i medijske pismenosti.
Javnost - odnosno birači trebaju biti oprezni prema “informacijama” koje se plasiraju u javnost i koje nepromišljeno konzumiraju. Identifikacija i provjera dezinformacija i informacija prvi je korak protiv borbe s dezinformacija i predstavlja određenu odgovornost prema zajednici i društvu. Edukacije javnosti kako prepoznati i suzbiti mehanizme brzog i lakovjernog širenja dezinformacija veoma su važne te omogućuju integritet demokratskih procesa.
Vezano
Marko Babić postumno proglašen Komunikatorom 2023. godine, a Dubravka Jusić primila Grand PRix HUOJ-a za razvoj struke odnosa s javnošću
Nagrade Grand PRix HUOJ-a osvojila su 23 komunikacijska projekta. Titulu Najbolje agencije 17. Grand PRixa ponijela je agencija 404.
Dodijeljene nagrade 17. Grand PRix-a
70 prijavljenih projekata, 46 finalista, 23 nagrade: 8 bronci, 8 srebra i 7 zlata
PR-ovci političku komunikaciju u Hrvatskoj proglasili Antikomunikacijom 2023. godine
Na podjele u društvu, netoleranciju, međuljudske odnose i društvenu angažiranost građana utječu i političari svojim radom, ponašanjem, ali i komunikacijom.