Migracije, loši demografski trendovi i umjetna inteligencija, potvrdilo se, teme su koje okupiraju sve generacije i slojeve društva, ali jednako tako i donositelje odluka koji su na KOMferenciji ponudili neka od rješenja.

Mladi Hrvati ne vjeruju ljudima i boje se migranata i umjetne inteligencije 

Kroz svoje predavanje: Pick your poison - strah od migranta, strah od umjetne inteligencije, strah od mladih..., dr.sc. Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja otkrio je čega se Hrvati danas najviše boje i dobio najveći pljesak dana. Dok je prije nekoliko godina osjećaj panike stvarala korona, danas su za srednjoškolce, na nacionalnom uzorku od njih 17.000, glavni strahovi ekonomska neizvjesnost, klimatske promjene i rat u Ukrajini. Mladi do 29 godina najviše se boje biti bez posla, lošeg zdravstvenog sustava, pa rata, niske mirovine, razbolijevanja i stambenih problema. Strah od migranata i izbjeglica dominantan je kod 34% mladih, najviše onih koji su završili strukovnu srednju školu, a 29% fakultetski obrazovanih boji se negativnih učinaka umjetne inteligencije.

„Ono što najviše zabrinjava je nepovjerenje mladih prema drugim ljudima. Njih 48% smatra da ljudima ne treba vjerovati. Ispitali smo svakog četvrtog učenika 3. razreda srednjih škola u Hrvatskoj i njih samo 47 ili 0,6% smatra da se ljudima može vjerovati. U odrasloj populaciji 22% vjeruje ljudima, a 25% ne, dok je 50% oprezno. Iako mi mnogi govore da je to nemoguće, ja sam uvjeren da se obrazovanjem ovi negativni trendovi mogu promijeniti“, rekao je Jokić.

Kekin: Ako je mogao pobijediti Mesić, mogu i ja

Moderator Jerko Trogrlić sučelio je kandidatkinje za predsjednicu Mariju Selak Raspudić i Ivanu Kekin. Iako joj trenutne ankete daju tek oko 5% šanse da pobijedi, kandidatkinja Možemo smatra da može do Pantovčaka:

„Podsjetit ću da je Stipe Mesić svojedobno bio na 2% u predizbornim anketama pa je na kraju dobio izbore. Kampanja je tek počela, imam dobar tim, samopouzdanje i vjerujem da mogu do pobjede“, istaknula je Kekin, a za dva poteza koja bi odmah napravila kao predsjednica navela je priznanje Palestine i zaustavljanje „galopirajuće privatizacije zdravstva“.

Njena nezavisna protukandidatkinja prema anketama ima podršku čak 13% glasača Možemo i 24% glasača Mosta i za sada je jedina na političkoj sceni koja se želi baviti regulacijom umjetne inteligencije. 

„Bit ću ponosna da glasač bilo koje opcije glasa za mene. Što se unutarnje politike tiče, donijela bih rezoluciju o umjetnoj inteligenciji, a što se vanjske politike tiče, uvela bih učenje jezika za migrante“, rekla je Selak Raspudić i istaknula da se „prvi put zacrvenila u Saboru“ za vrijeme izlaganja drugog čovjeka NATO-a Borisa Ruge na temu sudjelovanja hrvatskih vojnika u misiji u Njemačkoj: „Nikad ne bih prokazivala svoju zemlju na način kako je to radio Milanović.“

Božinović: U Hrvatskoj neće biti geta osim splitskog na koji smo ponosni

O izazovima migracija i demografskih promjena govorili su ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na panelu koji je moderirala Andrea Čović iz Europske komisije. 

„Najviše me brinu ilegalne migracije kojima ne vidim kraja. U zadnjih mjesec dana milijun ljudi otišlo je iz južnog Libanona prema sjeveru i to nas tjera da se pripremamo za nove situacije. Europa mora pronaći prije svega diplomatski način jer novi val nećemo moći izdržati“, komentirao je ministar Božinović ilegalne migracije. 

Za legalne smatra da politika mora biti fleksibilna: „To su ljudi koji su došli raditi i poslati dio zarade obiteljima. Nepalci i Indijci nisu radnici na koje smo naviknuli, ali činjenica je da nam sigurnost nije lošija zbog tih migracija nego da su oni u crnoj kronici isključivo kao žrtve. I ove smo godine najsigurnija država na svijetu za noćne šetnje, a ukupno 15. najsigurnija. Iza toga stoji rad i analitika. Ne smijemo stvarati getoe za migrante. U Hrvatskoj neće biti geta osim onog splitskog na koji smo kulturološki ponosni, ali neće biti rasta mirovina ni gospodarstva bez radne snage.“

Puljak: Ljudima ne treba davati javni novac; Franković: Treba!

Demografija je ključna tema za gradonačelnike koji su na panelu Urbana kontracepcija: kako promijeniti demografske trendove gradova, uz moderiranje predsjednika HUOJ-a Marija Medeka, ponudili rješenja za sve izraženije raseljavanje gradova.

„Demografske mjere u Hrvatskoj svode se na potkupljivanje ljudi da imaju djecu. Neće oni zato ostati u Hrvatskoj. Naš problem je što nam mladi i ambiciozni ljudi odlaze. Njih moramo zadržati, a ne davati im zajedničke novce. Njima treba prilika da rade, a to se radi tako da se gradi infrastruktura koja će razviti biznis“, rekao je gradonačelnik Splita Ivica Puljak i dodao da Split i okolicu treba spojiti u jednu samostalnu jedinicu koja će velike probleme rješavati zajedno. 

Prvi čovjek Dubrovnika Mato Franković u misiji spašavanja života u gradu pod Srđem donosi neke nepopularne odluke, suprotne Puljkovom razmišljanju. Mladima daje po 30.000 eura za rješavanje stambenog pitanja, ali i govori o zabrani novih apartmana. 

„Mi smo financijski stimulirali 30 obitelji da dograde kuću, adaptiraju stan ili da koriste te novce da kupe stan i tako zadržali te ljude u Dubrovniku. Za neke od mojih odluka će mnogi reći da su političko samoubojstvo, ali ja ne želim biti jedan od prolaznih gradonačelnika. Teško je uoči izbora reći ljudima da će trebati plaćati veće poreze na apartmane, ali ja želim da naši kvartovi postanu apartmanska naselja i gradovi duhova i zato sada radim misleći 20 godina unaprijed. Iznajmiti stan je izazovno, a kupiti stan danas je mladima nemoguća misija. Zato mi razvijamo cijelu novu stambenu zonu kako bi osigurali da ljudi ostanu živjeti u Dubrovniku“, istaknuo je Franković. 

KOMferencija završava u subotu s nizom panela na temu umjetne inteligencije. 

KOMferencija je organizirana uz potporu Grada Splita.