Ni lažne vijesti neće nas spriječiti da pratimo (omiljene) medije
Fake news, click bait, deep fake - u rekordnom roku, ovi termini su od opisa fenomena na društvenim mrežama prerasli u dio naše svakodnevice.
U želji da detektiramo stavove donositelja odluka na temu lažnih vijesti, proveli smo još jedno #DialogKnows istraživanje putem kojeg smo željeli dobiti konkretne uvide vezane uz ovu temu.
Kaže Internet da je digitalno pismena osoba ona koja razumije tehnologiju koju koristi da bi došla do informacije koju želi, no (i ono najvažnije) posjeduje i sposobnost vrednovanja te informacije i njezinog izvora. Pa, znamo li prepoznati lažnu vijest i hoćemo li prestati pratiti internetska mjesta koja nam ih plasiraju? Čak 62,3% ispitanika izjavilo je da je barem jednom povjerovalo u nešto što se kasnije ispostavilo kao lažna vijest.
Možda je riječ o „FOMO“ sindromu, a možda se radi nekoj vrsti zloglasne ovisnosti o internetu i bezumnom „skrolanju“ po različitim društvenim mrežama i portalima, no činjenica je da iako znamo da nam određeno internetsko mjesto plasira lažne vijesti, svejedno ga nećemo prestati pratiti. Ispitanici su također ustanovili da su na najviše lažnih vijesti naišli na društvenim mrežama (57,4%), dok drugu poziciju po ovom pitanju drže online portali (34,4%).
Većina ispitanika (94,9%) se složila da lažne vijesti utječu na reputaciju brendova, odnosno kompanija koje se u njima spominju. Ipak, kada se to dogodi, skoro 7% ispitanika našeg istraživanja misli da nije potrebno poslati čak ni službeni demanti, "jer se lažne vijesti brzo ispušu".
I ne samo to, 10,2% ispitanika ne bi zaustavilo ni oglašavanje na takvim medijima. Znači li to da je ona floskula „i loš marketing je dobar marketing“ zapravo ok?
Aktualne teme najčešći su motivatori kreiranja neistinitog sadržaja. Za naše ispitanike radi se najčešće o vijestima vezanim uz politiku (36,1%), lifestyle/showbiz (29,5%), medicinu (21,3%) i gospodarstvo (13,1%). Čak 75% ispitanika smatra da neki mediji namjerno objavljuju lažne vijesti kako bi podigli čitanost. Jer klik je klik, koliko god mi šutjeli o tome.
Vezano
Komunikacijska ulaganja nisu smanjena!
Rezultati provedenog istraživanja o promjenama u hrvatskoj komunikacijskoj industriji uslijed pandemije koronavirusa - ulaganja u komunikaciju ipak nisu smanjena.
Visoki i srednji menadžment hrvatskih kompanija - značajno različita gledišta o transparentnosti komunikacije
Treću godinu zaredom upravljačke strukture tradicionalnih kompanija otkrile su svoj stav i status organizacijske agilnosti.
Koje komunikacijske poruke trgovačkih lanaca su potrošači najbolje prihvatili?
Pandemija koronavirusa naglo je globalno zakočila sve aspekte društva i poslovanja. U ovoj situaciji, kako u cijelome svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj, svaka je tvrtka, organizacija ili pojedinac izazovima u svojoj komunikaciji, interakciji te poslovnim i ostalim obvezama pristupila drugačije.