Kutak za diskusiju

Osvrti

Zašto je kreativna industrija u Hrvatskoj neefikasna?

Kreativna komunikacija kao gospodarska grana

10.02.2011. Ozren Kanceljak

4. veljače je u zgradi koju svi zovemo „Džamija“ a zapravo je riječ o remek djelu kipara Ivana Meštrovića, održana multimedijalna prezentacija, proslave 50 godine britanske kreativne industrije. A to je povod za sagledavanje poslanja i pozicije naše komunikacijske kao dijela hrvatske kreativne industrije.

Britanska kreativna industrija je fascinantna i u globalnim razmjerima. Ona je čak i sklad kreativnosti (prepoznatljivosti i originalnosti) s vanredno efikasnim ekonomskim, „profit driven“ djelovanjem. Još kad se pridoda stoljetna imperijalna žeđ za osvajanjem - ali uz korištenje instrumenata koji su primjereni trenutku i mjestu u kojem se djeluje – tada se postignuti rezultati čine normalnima i očekivanima.

Glazba, film, arhitektura, oglašavanje, animacije, kompjuterske igre, dizajn, digitalni mediji, moda,  scenska umjetnost, izdavaštvo, televizija, kao i  „iskustvena ekonomija“ (experience economy) čine ukupno trinaest sektora koji potpadaju pod britansko Ministarstvo kulture, komunikacija i kreativne industrije, a koji zajedno sudjeluju s preko 8 posto prihoda u nacionalnom bruto dohotku. Za komunikatore je vanredno saznanje kako Sustav prepoznaje sve te djelatnosti kao komunikacijske alate. Dakle, to nije samo Ministarstvo kulture i kreativne industrije već zajedno i istovremeno i komunikacija.

Kultura = kreativna industrija = komunikacija.

Još je davno Victor Hugo rekao: Glazba izražava ono što se ne može kazati i što ne može ostati prešućeno. Dakle, i Hugo je spoznao da je glazba (između ostalog) komunikacija. Baš kao što su i dizajn, film, animacije, a da o samim medijima i scenskoj umjetnosti te iskustvenoj ekonomiji i ne pričamo.

A McLuhan je rekao: medij = poruka.

Posebno fascinira da je sektor kreativne industrije rastao i u doba recesije, ne samo u postotku već i u stvarnim brojkama. Rast se nastavio i posljednjih godina (čak 5 posto) u odnosu na sveukupni pad. I u Hrvatskoj djeluje organizacija koja se zove UK Trade & Investment, a čija je misija pomaganje kompanija s britanskim sjedištem da uspiju u globalnoj ekonomiji. Pa tako rade na međunarodnom uspjehu i glazbene, filmske, modne i sveukupne kreativne industrije. Kako u kulturnom, gospodarskom, tako naravno i u komunikacijskom smislu.

I sad ne dolazi pitanje “a kako je kod nas?” obzirom da to vrlo dobro znamo. Pitanje bih malo drugačije kontekstualizirao; jesu li naša ministarstva, ali oni koji čekaju da u njih uđu, kao i gospodarstvenici, sljedbenici raznih NGO poslanja ili “kulturnjaci” svjesni činjenice s kime se natječu? Jer nisu Britanci jedini koji tako rade. Tako se radi svaka uspješna zajednica. A tržišta su globalna. Tako uspješni, ne samo Britanci, rade i na hrvatskom tržištu.

U Velikoj Britaniji komunikacija nije samo gospodarska grana za sebe, već je ugrađena u svaku poru društvenog, gospodarskog, političkog (i inog) života i djelatnosti. A taj život je orijentiran (kao i svih stoljeća ranije) – na osvajanje, pobjeđivanje, zaradu…

Filmovi se u Velikoj Britaniji ne proizvode da bi se snimili nego da se gledaju i da još i zarade. Glazba se ne snima da bi se tako usrećilo glazbenike i njihove taštine, već zbog uspostave komunikacijskih procesa s publikom koje je moguće monetizirati, u kojima glazbenici imaju emocionalnu snažnu interakciju sa svojom publikom. Tako je i s arhitekturom, dizajnom, modom, scenskim produkcijama … Da bi efikasno komunicirale, te grane moraju biti kreativne, jer se samo tako jedinstvene, mogu uspješno monetizirati.

I kada vidimo da hrvatske filmove gleda manje od 1 % ukupnih hrvatskih kino posjetitelja, a da izvoz filmova uopće ne postoji, kada hrvatski glazbenici ne da uopće ne sudjeluju na međunarodnoj sceni, nego i u svojoj domovini ne uspijevaju organizirati koncerte, kada hrvatska moda uopće nije povezana s industrijom, kada se arhitektonski paviljon raspao prije nego li je i došao do venecijanskog bienala, kada iskustveni marketing uopće ne postoji kao usmjerenje nacionalne ekonomije – to sve znači da nam je komunikacijska industrija, kao uostalom i kompletna gospodarska politika, na istoj poziciji na kojoj stojimo u pogledu konkurentnosti nacionalnih ekonomija. Naša politika te grane uopće nije ni shvatila kao efikasne komunikacijske alate. Niti je pred njih postavila egzaktne gospodarske ciljeve.

Dok se ne dogode strateški zaokreti ka prožimanju kulture, kreativnosti i komunikacije, niti konkurentnost gospodarstva neće se bitno poboljšati.

Ozren Kanceljak je direktor digitalne agencije RenderSpace.

19.04.2012.
20.03.2012.
16.01.2012.
14.06.2011.
mr.sc. Anđelko Brezovnjački : Ima li hrvatski PR snage za takav iskorak?
18.05.2011.
Marina Čulić Fischer : Crna rupa tihog natječaja
20.04.2011.
Igor Vukasović : Dobar PR je dobar PR
06.04.2011.
17.03.2011.
mr. sc. Aleksandra Kolarić : Fascinacija spinom
02.03.2011.
22.02.2011.
Nina Bertapelle : Govorom do sreće
01.02.2011.
Mirela Španjol Marković : Negativna strana internet komunikacije
24.01.2011.