OSJ za početnike OSJ razgovori

"U PR-u pero je moćnije od mača, traži se smjelost i sugestivnost te brza, točna i nepretenciozna rečenica"

07.05.2012.
Donosimo Vam intervju sa Lidiom Capković Martinek , glasnogovornicom Zračne luke Zagreb te savjetnicom direktora Zračne luke Zagreb za odnose s javnošću. Ova svestrana Bračanka sa stalnom adresom u Velikoj Gorici, nakon trogodišnjeg stručnog studija Menadžmenta u kulturi i diplome Komunikacijskog menadžmenta, u Zračnoj luci Zagreb oformila je odjel za odnose s javnošću. Uz sve oblike komunikacije intenzivno se bavila kriznom komunikacijom sa specifičnim zahtjevima i zakonitostima komunikacije u zračnoj industriji. Lidia je članica EACD-a te aktivna članica HUOJ-a, sudjelovala je na okruglim stolovima širom Hrvatske prenoseći specifična iskustva komunikacije u zračnoj luci.

Kada govorimo o svakodnevnim aktivnostima Službe za odnose s javnošću Zračne luke Zagreb, kojim segmentima PR-a biste dali poseban naglasak odnosno čime se najviše bavite? Jesu li to odnosi  s medijima, event management, intrena komunkacija i/ili korporativno i krizno komuniciranje i koje su specifičnosti vašeg posla?

Svakodnevne aktivnosti Službe za odnose s javnošću Zračne luke Zagreb uključuju sve segmente koje ste u pitanju naveli. Osobno se bavim svakim od tih segmenata u određenoj mjeri, što znači da obavljam puno posla na dnevnoj bazi. No, kad bih trebala birati samo jedan segment, odlučila bih se za event management jer je uvijek motiviran afirmativnom pričom ili nekim lijepim događajem. Međutim, eventi nisu česti,  a dnevno je potrebno odgovarati na široku lepezu upita korisnika naših usluga koji vrlo često ne razlikuju područje djelovanja primjerice zrakoplovne kompanije od zračne luke.
Nadalje tu su i mediji sa čestim upitima, jer rad Zračne luke Zagreb prate kroz različite tematske okvire. Interna komunikacija zahtijevala je i još uvijek zahtijeva posebno veliki angažman obzirom na nedavno potpisivanje ugovora sa međunarodnim konzorcijem o izgradnji Novog putničkog terminala i preuzimanju upravljanja postojećom zračnom lukom.
I naravno tu i tamo kakva kriza u industriji uvjetovana raznim situacijama kao štu su štrajk zrakoplovnih prijevoznika ili kontrolora leta, vulkanska prašina, kvar uređaja kontrole leta za slijetanje u uvjetima magle.... Eto, kad ovako  rezimiram, mogu reći da mi zaista nije dosadno.

S obzirom na to da je i zračni prijevoz posljednjih godina na udaru krize, koji je Vaš stav po pitanju komunikacijskog aspekta najvećih europskih i svjetskih kriznih događanja koja su pogodila zrakoplovnu industriju kao npr. ne tako davna erupcija vulkana na Islandu? Možete li nam reći nešto više o tome kako ste se, u ovom konkretnom primjeru  „uhvatili u koštac“ sa specifičnim zahtjevima i zakonitostima komunikacije u zrakoplovnoj industriji?

Komunikacija u zračnoj industriji, pogotovo u uvjetima krize, ima strogo definirana pravila. Jasno je odijeljeno područje komunikacije svih službi i potrebna je visoka koordinacija prije slanja  informacija.  Poremećaj u zračnoj industriji kojeg je izazvala erupcija vulkana na Islandu, bio je zaista nesvakidašnji i u tom smislu i komunikacijski posebno zahtjevan. Uz poštivanje svih zakonitosti kriznog komuniciranja bilo je i puno specifičnosti jer se radilo o stalnoj koordinaciji sa svim subjektima u zračnom prometu od regulatora  - Agencije za civilno zrakoplovstvo, preko Hrvatske kontrole zračne plovidbe koja kontrolira, odnosno prema naputku Eurocontrola „otvara“ ili „zatvara“ nebo iznad zračne luke, do zrakoplovnih kompanija i korisnika naših usluga koji su čekali odgovore na svoja pitanja bilo izravno ili putem ažuriranih informacija na web stranici. Naravno i stalna komunikacija sa svim medijima, višekratno dnevno davanje izjava za radio postaje i televizije. Sve u svemu vrlo zahtjevno, nesvakidašnje, ali svakako dragocjeno iskustvo.

Prema listama najstresnijih zanimanja PR je često visoko pozicioniran, redovito među prvih pet , čak uz bok poslu kontrolora leta. Što mislite o tome?

Obrazovanjem se stječu potrebna znanja i vještine, međutim tek u praksi zapravo shvatite kolika je vaša odgovornost. Pero je, kao što znamo puno puta moćnije od mača, traži se brza, točna i nepretenciozna rečenica, traži se odgovor na pitanje u određenom roku,  traži se poznavanje svih procesa, traži se brza reakcija na određenu situaciju, traži se smjelost i sugestivnost u javnom nastupu.....
Obzirom na prirodu posla razgovarala sam s kolegama kontrolorima leta i imala prilike vidjeti kako oni rade. Usporedba, rangiranje prema razini stresa? Ne usuđujem se....

Koliko se posao PR-ovca u korporaciji ili državnoj tvrtci razlikuje od onoga u agenciji? Jeste li ikad poželjeli raditi u agenciji?

Nemam iskustva rada u agenciji, ali imam iskustva rada s agencijom. Meni su kolege iz agencije postali prijatelji,  mislim da je to znak izvrsne suradnje, naime agencija uskače kad je najpotrebnije, sugerira, pomaže, ispravlja, potiče, onako kao pravi prijatelj. Vjerujem da je rad u agenciji također jako zahtjevan, agencija mora opravdati očekivanje svakog klijenta, bez obzira na različitost djelatnosti. Nisam razmišljala o radu u agenciji, ali nikad se ne zna.

Zračna luka Zagreb bila je prvi domaćin HUOJ-evog Carpe Diem-a  u okviru kojega je kolegama i studentima,članovima naše Udruge predstavljana organizacija Službe za odnose s javnošću, ali i poslovni procesi Zračne luke koje s pozicije putnika nije moguće vidjeti...

Bila sam počašćena velikim odazivom kolega na Carpe Diem, te sretna što sam zahvaljujući susretljivosti svih službi zračne luke, bila u mogućnosti pokazati im procese prihvata i otpreme zrakoplova te putnika i prtljage koje se odvijaju „iza zavjese“. Moram priznati da sam imala tremu, jer sam organizirala prvi Carpe Diem, nisam znala što kolege očekuju, ali sam znala što im želim pokazati i reći. Veliku sam podršku imala kroz nazočnost Glavnog direktora, koji je prenio dio svojih dragocjenih iskustava kriznog komuniciranja, što je kolegama bilo posebno interesantno.

Rodni Brač ima, vjerujemo, zasluge za Vašu energiju i temperament. Dio te energije vidi se i u Vašem angažmanu kao predsjednice i solistice u gradskom mješovitom zboru „Franjo pl. Lučić“ iz Velike Gorice koji njeguje klasičnu i tradicionalnu zborsku glazbu različitih glazbenih epoha. Pjevanje je Vaš najdraži hobi?

Pjevanje je meni puno više od hobija. Pjevanjem se bavim od svojeg ranog djetinjstva, pjevala sam u ženskoj klapi „Rusulice“ početkom osamdesetih godina, kad žensko klapsko pjevanje nije bilo toliko afirmirano kao što je danas. Dolaskom u Zagreb, odnosno Veliku Goricu počela sam pjevati u Gradskom zboru. Zborska sam solistica, a glas sam usavršavala na seminaru solo pjevanja u ljetnoj glazbenoj školi kod prof.Lidije Horvat Dunjko, te na satovima solo pjevanja na Muzičkoj akademiji  u Zagrebu kod prof.Mire Zidarić. Predsjednica sam zbora već drugi mandat, a rado ističem da sam kroz organizaciju koncerata, gostovanja i solo nastupa u glazbi davnih dana aktivirala svoj PR potenicijal. To je neprocjenjivo iskustvo u mom  današnjem profesionalnom radu, stoga sam na okruglim stolovima koje je HUOJ organizirao po regijama studentima  sugerirala da se aktivno uključe u amaterska društva gdje će raznim aktivnostima aktivirati svoje PR potencijale i steći dragocjeno iskustvo.