Kutak za diskusiju OSJ intervju
Miloš Đajić, predsjednik Društva Srbije za odnose s javnošću

Sljedeći korak – organizacija zajedničkih događanja i projekata u regiji

07.03.2011. HUOJ

Profesija odnosa s javnošću se, od 2000. godine, u Srbiji razvija progresivnom brzinom i ide uzlaznom putanjom. Sve je više agencija koje nude usluge PR-a, na fakultetima se uvode programi iz PR-a, a i sve je više osoba koji postaju doktori znanosti u ovom području. Zadovoljstvo zaposlenika PR struke je u porastu što je pokazalo istraživanje koje je krajem prošle godine provelo Društvo Srbije za odnose s javnošću (DSOJ). Prema mišljenju predsjednika DSOJ-a Miloša Đajića u sljedećem razdoblju potrebno je raditi na boljoj percepciji Društva kao i njegovom većem društvenom utjecaju. Pozitivno je i što se u posljednje vrijeme jačaju veze sa strukovnim udrugama u regiji, pa je  u takvoj situaciji, smatra Đajić, dobro da je DSOJ pola koraka iza slovenske i hrvatske udruge, jer se tako jednostavnije mogu upoznati problemi koji predstoje te načini kako ih prevazići. 

Možete li napraviti usporedbe stanja PR-a u Srbiji sa zemljama u okruženju?

Srbija je zemlja koja želi biti lider u regiji obzirom da predstavlja najveće ekonomsko tržište, uzevši u obzir zemlje Zapadnog Balkana, na kome posluju različite kompanije, pa i one iz Hrvatske. Nedavni  dolazak hrvatskih agencija na srpsko tržište upravo to pokazuje. Što se tiče usporedbe stanja PR-a u Srbiji sa zemljama u okruženju, možemo reći da ono u Srbiji još uvijek nije na nivou na kojem se nalazi u Sloveniji i Hrvatskoj, ali da se približava tom nivou. Za nas je jako značajan memorandum o suradnji koji smo u Podčetrteku (Slovenija) potpisali sa svim nacionalnim udruženjima iz zemalja u okruženju, jer će nam on pomoći da taj razvoj bude još dinamičniji.

Ako uzmemo u obzir rezultate nedavnih globalnih istraživanja o PR-u koje su radila velika udruženja kao što su ICCO ili CIPR, može li se reći da se njihovi zaključci mogu primijeniti i na Srbiju (npr.povećanje budžeta PR-a u odnosu na marketinške budžete)?

Ja ne radim u gospodarskom sektoru, ali kao predsjednik Društva Srbije za odnose s javnošću dobijam informacije koje pokazuju da su se marketinški budžeti smanjili, no ne i oni za PR. Tu možda možemo cinično reći da ih ranije gotovo i nije ni bilo, pa se ništa nije ni moglo smanjivati, ali ja se s tim ne bih složio. Velike agencije koje rade na našim prostorima kažu da su budžeti ostali isti i da su menadžeri tvrtki postali otvoreniji za PR što je morate priznati dobro za razvoj struke. To nam govori kako je PR prepoznat kao dobar način da se uspostave i održe odnosi s korisnicima usluga ili kupcima. Naravno daleko je to od idile i mi i dalje moramo raditi na podizanju svijesti o značaju odnosa s javnošću za ukupno poslovanje i imidž tvrtki ili organizacija. Poslednji pokazatelji pokazuju blagi oporavak tržišta oglašavanja u 2010. godini.

Primjećujete li i u Srbiji sve veću popularnost društvenih medija te koliko praktičari taj alat koriste u komunikaciji?

Korištenje društvenih medija je globalni fenomen jer je upotreba interneta iverzibilan proces. Nikada neće biti manje ljudi koji koriste internet već samo više i više. I Srbija na tom polju predstavlja dio globalnog svijeta jer se upotreba društvenih medija razvija dramatičnom brzinom. Posljednje istraživanje o stanju struke je pokazalo da je 48% tvrtki ili organizacija prisutno na društvenim mrežama. To je novost u odnosu na stanje prije dvije godine. Agencije s druge strane odavno nude usluge u e-PR-u. Područje u kojem sigurno nedostaje znanja je strateški pristup pri pojavljivanju na internetu. Nekako su se svi fokusirali na alate. Mislim da su društvene mreže jako približile PR stručnjake iz zemalja tzv. Jugosfere. To je dobro, jer sada informacije brzo prolaze i na web-u se osjeća da polako postajemo jedan prostor čije su ekonomije povezanije uz olakšanu komunikaciju zbog poznavanja jezika.

Kako ocjenjujete suradnju s PR udrugama u zemljama bivše Jugoslavije?

Suradnja postoji odavno. Srba Jovanović kao prvi Predsednik Društva Srbije za odnose s javnošću je zaslužan što je ta suradnja održavana i pre nego što je DSOJ formalno nastao. Već sam spomenuo zajednički memorandum o suradnji koji su potpisale sve zemlje tj. sva nacionalna udruženja u Podčetrteku prošle godine. Ta inicijativa otvara novu stranicu u suradnji i duboko vjerujem da će ta suradnja u sljedećim godinama biti sve sadržajnija. Vaša udruga je, na primjer do sada izdala 12 knjiga čime predstavljate za sve u regionu dobar primjer kako treba organizirati izdavaštvo. Značajno je to što sad možemo lakše razmenjivati literaturu i što će nam svima zajedno obrazovni programi biti dostupniji. Možda pređemo i na viši nivo zajedničkog rada, a to je organizacija zajedničkih događaja, realizaciju projekata, izdavaštvo, istraživanja ....

Na što konkretno mislite, možete li precizirati?

Nakon potpisivanja memoranduma o suradnji prošle godine već tijekom ove godine nastavljeni su zajednički sastanci vodstva, prije svega HUOJ, PRSS i DSOJ. Održan je sastanak u Novom Mestu, a krajem mjeseca će biti novi u Beogradu. Ta suradnja već donosi rezultate, jer ćemo se zajedno, sva tri velika Društva predstaviti na konferenciji koja se organizira u Beogradu krajem ožujka. Za ovu godinu ne mogu obećati da ćemo organizirati nešto veliko i značajno, ali će ova godina biti dobar pokazatelj kako se suradnja realizira u praksi. Već smo dogovorili veće učešće ljudi iz svake od zemalja u regiji na svakoj od nacionalnih konferencija. Također, dogovorena je i načelna razmjena predavača jer nam je cilj da u svakoj od zemalja PR profesionalci dobiju priliku slušati iskustva iz najnovije PR prakse. Pred nama je mnogo ideja i mogućnosti od prekogranične suradnje, zajedničkih EU projekata, povezivanja profesionalaca iz javnog sektora (Vlade, lokalnih samouprava, javnih poduzeća...). Sve u svemu ja čvrsto verujem da suradnja svima donosi dobro.

Vi ste predsjednik Uprave Centra modernih veština koji se bavi razvojem civilnog društva, općenito kulture i dijaloga. Kakve programe organizirate? Možete li usporediti razvoj civilnog društva Srbije i Hrvatske?

Centar modernih veština je organizacija civilnog društva koja je osnovana još 1998 godine. Ona je u svojim počecima bila usmerena na obuku mladih i njihovu pripremu za preuzimanje odgovornih poslova u državi nakon smjene režima Slobodana Miloševića. Kasnije su razvijani značajni programi prije svega u području podizanja kapaciteta općina i gradova u okviru komunikacije i odnosa s javnošću putem projekta "PRibližimo opštinu građanima". Generalno razvoj društvenih odnosa i međusobne komunikacije u Srbiji je težak posao i mi na tome inzistiramo i radimo. Politička situacija u okviru koje nemamo velike antagonizme među političkim strankama doprinosi da se dijalog vodi, no ostaje problem koji je u svom izveštaju navela Europska komisija, a to je sloboda medija i veliki utjecaj oglašivača na medije. Civilno društvo je u obe zemlje dobro razvijeno, ali moram istaći da projekti poput onih koje provodi Marko Rakar u Hrvatskoj u Srbiji još nisu zaživjeli. REKOM je također dobar primer povezivanja organizacija koje rade na suočavanju sa prošlošću. Sve u svemu mislim da postoji veliki prostor za unapređenje suradnje između organizacija civilnog društva iz naše dvije zemlje. Moram istaći i činjenicu da oba predsjednika i Tadić i Josipović dolaze iz nevladinog sektora. Oni jako dobro razumiju što je nevladin sektor i zašto je za razvoj jednog društva važan rad organizacija civilnog društva.

Kako udruge civilnog društva koriste PR i koliko dobro?

Što se tiče korištenja PR-a u organizacijama civilnog društva mogu reći da je na solidnom nivou. Velike organizacije su to odavno prepoznale te su angažirale osobe koje se samo s time bave. Naravno kreativnost ljudi u civilnom sektoru je nešto što me uvijek obraduje jer se u stvari tu vidi koliki potencijali leže u civilnom sektoru. Ono što ja često naglašavamje upravo to da kroz projekte društveno odgovornog poslovanja velike kompanije mogu za neke svoje kampanje angažirati i ljude iz civilnog sektora, a ne samo iz agencija. Oni posjeduju znanja i vještine da dobro odrade posao, pa često kampanje mogu biti autentičnije i kreativnije. Naravno svjestan sam da se ovo, što sam rekao, neće svideti agencijama, ali konkurencija će ih samo učiniti boljima. Na kraju želim se zahvaliti svima u HUOJ-u koji su nam puno pomogli savjetima i sugestijama. Radujem se budućim projektima i zajedničkoj suradnji.