Kutak za diskusiju OSJ intervju
AVIS BENEŠ, VODITELJICA INFORMACIJSKOG CENTRA EUROPSKE UNIJE PRI DELEGACIJI EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Mladi u Hrvatskoj skeptičniji prema EU od svojih vršnjaka u drugim zemljama

13.09.2011. HUOJ

Ulazak u punopravno članstvo Europske unije jedan je od glavnih ciljeva vanjske politike Republike Hrvatske. Hrvatska je podnijela zahtjev za punopravno članstvo 21. veljače 2003. godine. Pregovori su službeno otvoreni 3. listopada 2005. godine. Nakon više od osam godina od podnošenja zahtjeva za članstvo te gotovo šest godina pregovaranja Europsko vijeće donijelo je odluku o zatvaranju  pregovaračkih poglavlja do 30. lipnja 2011. te o potpisivanju pristupnog ugovora s Hrvatskom do kraja iste godine. 1. srpnja 2013. godine ciljani je datum ulaska u članstvo EU koji je predložila Komisija. Republika Hrvatska trebala bi postati 28. članica Europske unije.

Veliku ulogu u dosadašnjem procesu upoznavanja građana s EU kao i predstojećem vremenu do ulaska u članstvo EU imaju odnosi s javnošću. Upravo o kvaliteti i pravodobnosti informacija ovisit će i raspoloženje građana prema skorašnjem ulasku kao i rezultati referenduma. Kakve su aktivnosti dosad poduzimali, s kojim se problemima susreću na terenu, postoje li neke specifičnosti vezano uz kategorije građana u smislu razmišljanja o EU, razgovarali smo s Avis Beneš, voditeljicom EU informacijskog centra pri Delegaciji Europske unije u Hrvatskoj te voditeljicom programa informiranja u Delegaciji. Donosimo Vam  aktualnu i „vruću“ temu u očekivanju  potpisivanja pristupnog ugovora u prosincu te skorašnje intenzivirane političke kampanje  u kojoj su odnosi s EU od velike važnosti.

Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji povijesni je proces koji prožima sve segmente društva. U konačnici , građani Hrvatske na referendumu odlučuju o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, njihova riječ je odlučujuća. Za donošenje tako važne i dalekosežne odluke potrebno je imati na raspolaganju što više informacija. Od kolike su važnosti odnosi s javnošću u radu Delegacije Europske unije u Hrvatskoj i koje komunikacijske alate najčešće koristite?

Informiranje hrvatske javnosti, u svjetlu odluke građana na referendumu, o svijesti hrvatskih građana općenito te posljedicama ulaska zemlje u Europsku uniju, prepoznato je kao jedan od tri glavna zadatka ove Delegacije (ostala dva su praćenje procesa pregovora te pretpristupnih fondova).  Velik dio resursa Delegacije ide upravo u tom smjeru, međutim treba naglasiti da je ključni zadatak informiranje građana i pružanje što objektivnijih informacija, a ne nagovaranje na političku odluku. Osim standardnih komunikacijskih alata (web – www.delhrv.ec.europa.eu, odnosi s medijima, intervju-i, velik broj publikacija itd.) , da bi imali što bolju direktnu komunikaciju 2006. otvorili smo i Informacijski centar EU pri Delegaciji u Zagrebu koji ima jednu od najboljih knjižnica u zemlji po pitanju EU materijala te je mjesto foruma, rasprava, organiziranih predavanja za sve uzraste, prezentacija EU projekata, izložbi, predstavljanja knjiga itd. Htjela bih posebno naglasiti otvorenost Centra u tom smislu i napomenuti da su sve naše usluge besplatne. Naravno, uvjet je da je tematika događanja povezana sa EU, njenim politikama i procesu pristupanja Hrvatske EU.

U svojim aktivnostima morate biti orijentirani na cijelu zemlju. U Zagrebu imate Centar, a kako pokrivate ostale dijelove zemlje?

Nismo se orijentirali samo na Zagreb - tri godine smo radili turneju EU busa po cijeloj Hrvatskoj i obišli sve dijelove i veća gradska središta, a i šef Delegacije, veleposlanik Vandoren je od dolaska u  Hrvatsku krajem 2009. obišao sve županije te nastoji što više biti prisutan na svim događanjima vezanim za EU diljem zemlje, bilo da su to EU projekti, konferencije, seminari, tematska predavanja itd. Također, izdajemo mjesečni elektronski bilten na hrvatskom i engleskom (koji ide na više od 15.000 adresa), podupiremo ili financiramo razne TV i radio emisije (npr. Hrvatska uživo-Euromagazin uživo, Putem europskih fondova, potpora putovanju novinara Euromagazina), izdajemo podlistke, organiziramo edukacije i studijska putovanja raznih relevantnih skupina (pogotovo novinara), imamo nagradne igre kao i razne natječaje za razne ciljne skupine, prošle godine krenuli smo sa Facebook stranicom, imamo brojne aktivnosti tijekom svakog Europskog tjedna u svibnju, uključujući i vrlo uspješan koncert "Ritam Europe" na Bundeku ove godine te filmske večeri. U suradnji sa drugim veleposlanstvima obilježavamo Europski dan jezika (prošle godine u Vukovaru, ove u Zadru), Europski tjedan mobilnosti, službene tematske Europske godine itd. Uglavnom, nastojimo doprijeti do što više građana na što prihvatljiviji način i komunicirati ne samo o učinke pristupanja već i vrijednosti koje EU podupire. 
Također dio informativnih aktivnosti obavljamo i preko grant sheme za projekte civilnog društva koji onda direktno komuniciraju sa građanima u svojim sredinama budući da nastojimo postići što širu regionalnu zastupljenost. Na kraju, bitno je spomenuti da, kao stratešku odrednicu, dosta stvari radimo u partnerstvu s relevantnim hrvatskim partnerima, pogotovo Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija te institucijama koje se bave provođenjem EU projekata, budući da je informiranje građana o EU prvenstveno zadaća domaćih vlasti, a Delegacija nastoji biti dobar partner i relevantna pomoć u raznim aktivnostima te vrste.

EU Informacijski centar nastoji proširiti znanje građana o Europskoj uniji te pojasniti značenje pristupanja Hrvatske Europskoj uniji. Postoje li u komunikaciji s hrvatskim građanima neke specifičnosti u odnosu na građane drugih zemalja koje su svojedobno pristupale EU?

Općenito, kako pokazuju i brojna istraživanja javnog mnijenja zadnjih godina, specifikum Hrvatske je to da su mladi dosta skeptičan segment u odnosu na druge zemlje što je i svojevrsni paradoks budući da su mladi definitivno među najvećim dobitnicima ulaska u EU. Također, prije su  građani bili više zabrinuti zbog mogućeg gubitka identiteta, domaćih proizvoda i slično, a sada su uglavnom fokusirani na pitanja promjene životnog standarda, stabilnost eura i druge ekonomske aspekte. Budući da sva naša istraživanja pokazuju da udruge civilnog društva imaju jedan od najvećih kredibiliteta u prenošenju određenih poruka,  nastojali smo se dosta orijentirati na njih, a imali smo vrlo pozitivna iskustva iz prethodnih projekata.

Kako se potpora građana ulasku u EU kretala tijekom zadnjih 10 godina i kako su s tim rezultatima korespondirale komunikacijske aktivnosti? Možete navesti neki primjer alata koje ste koristili nakon što su rezultati pokazali pad?

Što se potpore ulasku tiče, to je visoko politička, a donekle i emotivna kategorija koja direktno korespondira sa razvojem političkih događaja što je vidljivo i po oscilacijama potpore u posljednjem desetljeću. Velik zamah potpore bio je kada su otvoreni pregovori 2005., ali kao i u drugim zemljama kroz proces pregovora društvo se suočava i sa nekim bolnim pitanjima te se često smatra da cijeli proces traje predugo te se time potpora logično smanjuje. Naša istraživanja korespondiraju sa onima prezentiranim od strane MVPEI-a, a to je da je zadnjih par godina potpora stalno iznad ili oko 50% i da je prilično stabilna. Jasno je također da postoje jasne korelacije između stupnja informiranosti i pozitivne orijentiranosti prema EU. Međutim, Vlada RH, koja je donijela svoju EU komunikacijsku strategiju još 2006. g., je prva adresa za strateško vođenje informiranja građana. Svi smo zajedničkim naporima u velikoj mjeri doprli do zainteresirane javnosti, međutim velik dio građana nije u toj mjeri aktivan ili zainteresiran pa se do njih treba prvenstveno doći preko audio-vizualnih medija.

Pokazuju li građani inicijativu za sudjelovanje u raspravi o procesu europskoga ujedinjenja i da li i na koji način Delegacija Europske unije u Hrvatskoj uspijeva potaknuti ih na to?

Ulazak zemlje u Europsku uniju i postati dio velikog europskog projekta je značajan korak i za zemlju, a i za njene građane. Ne biti svjestan koje su posljedice istog, a naravno nisu sve samo pozitivne, značilo bi jednostavno ne pripremati se adekvatno za ono što je realnost. Čak i ako hrvatski građani odluče da ne žele u EU, svejedno EU ostaje činjenica u ovoj ili onoj mjeri, tim prije što su hrvatski zakoni usklađeni sa EU i što se nastoji dostići neke EU standarde i principe.
Delegacija uspijeva u tome u mjeri u kojoj postoji interes u hrvatskom društvu za te teme i  inicijative i volja za sudjelovanjem u istom. U posljednjih par godina broj aktivnosti u vezi rasprave o EU je gotovo eksponencijalno rastao, a mi smo bili partneri u velikom broju istih ili smo ih sami inicirali.  Naravno, ključnu ulogu u tome igraju mediji, pogotovo elektronski pa se nadamo da će i oni u predstojećem razdoblju pojačati svoju uključenost u ovu tematiku.

Na kraju – namjeravate li  u sljedećem razdoblju do ulaska u EU koristiti neke komunikacijske aktivnosti koje u Hrvatskoj još niste koristili? Hoćete li dovoditi neke predavače, organizirati seminare...?

Mogu najaviti da će Delegacija u jesen također plasirati određeni broj informativnih TV-spotova u vezi EU tematike s namjerom poticanja građana na razmišljanje o tome što  donosi pristupanje EU te da se što više informiraju o tome.