Kutak za diskusiju OSJ intervju
Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Komunikologija

Prof. dr. sc. Pero Maldini: "Sve je veća potreba za obrazovanjem u području komunikologije na sveučilišnoj razini"

05.12.2012. HUOJ

Prvi hrvatski sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij komunikologije otvorio je svoja vrata te je raspisao natječaj za upis 20 studenata, budućih doktora iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti iz znanstvenih grana komunikologija, odnosi s javnošću i masovnih medija. Pokretač studija je Doktorska škola Društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, izvedba studija odvija se u suradnji sa Sveučilištem u Dubrovniku, dok će se nastava održavati na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu. Povodom raspisivanja natječaja za upis na poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Komunikologija razgovarali smo s prof. dr. sc. Perom Maldinijem, voditeljem studija.

Na samom početku, recite nam koji su razlozi pokretanja ovog doktorskog studija?

Intenzivan razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija bitno obilježava gotovo sve društvene procese. U tome kontekstu, nove tehnologije nameću komunikacijske standarde bez kojih više nije moguće zamisliti gotovo niti jednu društvenu djelatnost. Poznavanje suvremenih oblika komuniciranja i komunikacijskih procesa te komunikacijskih tehnologija iznimno je bitno za funkcioniranje pojedinaca i društvenih skupina u gospodarstvu, politici, kulturi i gotovo svim drugim područjima i oblicima društvenog djelovanja. U suvremenom društvenom kontekstu to je više od zahtjeva opće kulture i obrazovanosti, štoviše prijeko je potreban preduvjet za obavljanje brojnih poslova, neovisno o profesiji i vrsti posla kojim se ljudi bave. Jednako tako, bez razumijevanja komunikacijskih procesa, njihovih sadržaja i oblika nije moguće u potpunosti razumjeti ni mnoge ključne procese u suvremenom društvu. Stoga se proučavanje javnog (političkog, tržišnog, masmedijskog) komuniciranja etabliralo kao zaseban segment znanstvenog istraživanja u interdisciplinarnom (i multidisciplinarnom) kompleksu društvenih znanosti, ali i kao posebno područje profesionalnog obrazovanja u različitim specijalizacijama unutar tog sve više diversificiranog područja. Zbog toga se i u našoj sredini iskazuje sve veća potreba za obrazovanjem u ovome području na sveučilišnoj razini kojim bi se odgovorilo na nove i sve veće zahtjeve što ih postavljaju uvjeti življenja i funkcioniranja u suvremenim društvima.

U Hrvatskoj do sada nije bilo ovakvog doktorskog studija. On će popuniti stanovitu prazninu koja je nastala iznimnim razvojem komunikološke struke i sve većih potreba za obrazovanjem podjednako visokostručnih edukatora u akademskim institucijama kao i komunikacijskih profesionalaca u gospodarstvu i javnom sektoru.

Koje su glavne odlike studija?

Poslijediplomski interdisciplinarni doktorski studij Komunikologija je četvrti poslijediplomski studij Doktorske škole društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Utemeljen je na uvidima u najnovije znanstvene spoznaje i akademske kurikulume u ovom području, koncipiran je moderno u skladu s najvišim akademskim standardima i izrazito je znanstveno-istraživački orijentiran. Njegova bitna obilježja su interdisciplinarnost i inovativnost, dok su visokokvalificirani nastavnici i suradnici s više hrvatskih sveučilišta koji sudjeluju u izvedbi studija, te utemeljenost na 19 znanstvenih i razvojnih projekata jamac kvaliteti programa ovog studija. Tome u prilog govori i podrška pokretanju studija koja je u obliku izjava o potpori došla od Hrvatske udruge za odnose s javnošću, Hrvatskog komunikacijskog društva te Hrvatske gospodarske komore koji su prepoznali važnost znanstvenog pristupa najviše razine fenomenu javnog komuniciranja i potrebu za ovakvim studijem u Republici Hrvatskoj.

Naveli ste interdisciplinarnost kao bitnu odlika studija. U kakvom je odnosu komunikologija s drugim disciplinama u programu studija?

U osnovi, komunikologija je znanstvena disciplina u području društvenih znanosti koja se bavi proučavanjem društvenog komuniciranja, odnosno svim vrstama i oblicima poruka i informacija koje ljudi međusobno razmjenjuju, zakonitostima komuniciranja i komunikacijskih procesa te razvijanju i primjeni komunikacijskih vještina u različitim područjima života i društvenog djelovanja. S obzirom na eminentno društveni kontekst javnog komuniciranja, ovaj studijski program pretpostavlja interdisciplinarni pristup i odgovarajuću zastupljenost temeljnih disciplina društvenih znanosti kao što su politologija, sociologija, ekonomija, pravo, psihologija, lingvistika, povijest, filozofija i dr. te tijesnu povezanost s kulturološkim studijama. Uz društvene discipline, studij javnog komuniciranja nužno pretpostavlja i proučavanje odgovarajućih specijalističkih znanja, vještina i profesija koje se na njima zasnivaju, prije svega onih u područjima političkog komuniciranja, odnosa s javnošću, tržišnog komuniciranja i masovnih medija. Upravo zbog interdisciplinarnosti studijskog programa, poslijediplomski doktorski studij Komunikologija omogućuje stjecanje dodatnih znanja i iz drugih srodnih znanstvenih disciplina, što će omogućiti znanstvenike s novim kompetencijama i istraživačkim karijerama koji će poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja i inovativnost u novim znanstvenim programima i istraživačkim projektima u širokom polju javnog komuniciranja.

Kakva je struktura studija i kako je organiziran?

Doktorski studij traje 3 godine (6 semestara). Nastava je raspoređena u razdoblju od 1. do 4. semestra, dok su 5. i 6. semestar, uz ostale obveze, predviđeni za rad s mentorom na doktorskom radu (disertaciji). Izvannastavne aktivnosti raspoređene su kroz svih šest semestara, iako razmjerno manje tijekom prve i druge godine, a više tijekom treće godine studija. Studij je vrlo moderno koncipiran, tako da je poglavito znanstveno-istraživački orijentiran. Nastavni dio čini 40%, dok najmanje 60% obveza čini samostalni znanstveno-istraživački rad studenata. Treba spomenuti kako se pri koncipiranju studijskog programa, uz implementaciju najnovijih znanstvenih spoznaja i iskustava referentnih akademskih institucija, vodilo računa o njegovoj usklađenosti sa smjernicama strateških dokumenata Europske Unije i Republike Hrvatske, a uzete su u obzir i preporuke relevantnih strukovnih asocijacija budući da predstavljaju najkvalitetniju sintezu teorije i prakse na globalnoj razini, te uključuju interdisciplinarnost.

Koje kompetencije student stječe završetkom doktorskog studija?

Poslijediplomski doktorski studij Komunikologija najviši je stupanj znanstvenog usavršavanja u području informacijskih i komunikacijskih znanosti. Završetkom studija stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja društvenih znanosti i polja informacijskih i komunikacijskih znanosti, te odgovarajuće grane. Pritom student stječe kompetencije za samostalno znanstveno-istraživačko djelovanje u matičnom znanstvenom području, polju i grani, te za visokostručni profesionalni rad u području javnog komuniciranja.

Kome je studij namijenjen?

Studij je namijenjen, prije svega, onima koji žele steći najviša teorijska i visokostručna znanja u području javnoga komuniciranja, angažiranima u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama, u medijima, u sektorima koji se profesionalno bave javnim komuniciranjem kao što su odnosi s javnošću, politička komunikacija i marketing, u različitim javnim institucijama, u privatnim poduzećima poslovnog sektora, u ustanovama u djelatnosti kulture, te u javnom i političkom djelovanju.

Gdje će se budući doktori znanosti u ovom području moći zaposliti?

Stjecanjem akademskog stupnja doktora znanosti ostvaruje se temeljni uvjet za visokostručni znanstveni i istraživački rad u širem području javnog komuniciranja, odnosno u užem području poslijediplomske specijalizacije. Tako će se po završetku studija studenti moći zapošljavati u znanstveno-nastavnim, znanstvenim i obrazovnim institucijama (sveučilišta, fakulteti, instituti, visoke škole), u medijima (televizija, radio, tisak, internetski nakladnici), u sektorima koji se profesionalno bave javnim komuniciranjem (odnosi s javnošću, politička komunikacija, marketing), u različitim javnim institucijama (državna tijela, ministarstva, zavodi, upravne organizacije, agencije, područna i lokalna samouprava), u privatnim poduzećima poslovnog sektora (privatne kompanije, međunarodne tvrtke, različite agencije), u ustanovama u djelatnosti kulture (muzeji, knjižnice, kazališta, festivali), te u javnom i političkom djelovanju (političke stranke, građanske udruge i organizacije). Pritom treba reći da jedan dio studenata koji očekujemo da će se upisati na ovaj studij već radi u nekim od institucija ili tvrtki u naznačenim područjima, a postizanje doktorata u ovom području znatno će proširiti njihove mogućnosti.

Tko se može upisati na doktorski studij?

Pravo prijave za upis na doktorski studij imaju pristupnici koji imaju završen sveučilišni diplomski studij iz područja društvenih znanosti ili humanističkih znanosti ili završen poslijediplomski znanstveni magistarski studij u području društvenih ili humanističkih znanosti. Upis na studij biti će omogućen i onima što su diplomirali ili magistrirali i u drugim znanstvenim područjima, ali uz obvezu polaganja određenog broja razlikovnih ispita iz disciplina društvenih znanosti, sukladno odluci Vijeća Doktorske škole.

Natječaj za upis, rokovi prijave, cijena studija i ostale informacije

Natječaj za upis 20 studenata objavljen je 14. studenoga u dnevnom tisku i otvoren je do 31. prosinca 2012. godine. Dostupan je na web stranici Doktorske škole društveno-humanističkih znanosti Sveučilišta u Osijeku, uz sve ostale relevantne informacije i obrasce potrebne za prijavu. Informacije se mogu također dobiti na telefon: 031/224-143, a pismeni upiti poslati na e-mail: jmagdika@unios.hr. Cijena studija iznosi 60 tisuća kuna, uz mogućnost plaćanja u 6 jednakih rata, po 10 tisuća kuna na početku svakog semestra, a početak nastave planiran je za siječanj 2013. godine.