HUOJ • Odnosi s javnošću još uvijek nisu dovoljno prepoznati od upravljačkih struktura
Kutak za diskusiju OSJ intervju

Odnosi s javnošću još uvijek nisu dovoljno prepoznati od upravljačkih struktura

28.06.2013. Vlatko Škrlin

Doc. dr. sc. Meri Maretić od samih početaka sudjelovala je u radu HUOJ-a radeći na pozicioniranju struke u društvu. Deset godina bila je članica Upravnog odbora, bila je na čelu prve hrvatske regionalne podružnice osnovane u Splitu, godinama vodila odbor za državnu upravu i lokalnu samoupravu, sudjelovala u organizaciji prvih konferencija, a uz razvitak struke dala je značajan doprinos i na znanstvenom području što je prepoznao i HUOJ dodijelivši joj posebnu nagradu Grand PRix 2013 za doprinos struci.

Koliko Vam znači ova nagrada struke?

Nagrada za doprinos razvoju struke za mene je veliko priznanje. Prelazak iz svijeta novinarstva u područje odnosa s javnošću bilo je teško, susrela sam se s nedostatkom literature, nije bilo stručnih niti znanstvenih okupljanja, slika o odnosima s javnošću nije bila dovoljno jasna. Bio je pravi izazov od samih početaka sudjelovati u radu HUOJ-a i pozicioniranju struke u društvu. Zahvaljujući povjerenju koje su mi kolege dali imala sam priliku sudjelovati u brojnim aktivnostima i drago mi je što je moj rad prepoznat.

Smatrate li da u Hrvatskoj postoje dovoljno dobri uvjeti za obrazovanje mladih stručnjaka za OSJ i koliko je uopće bitno formalno se obrazovati za rad u tom području? Mislite li da se struci pristupa dovoljno ozbiljno iz znanstvene perspektive? Koliki je interes mladih za ovo zanimanje iz iskustva profesorice?

Odnosi s javnošću profesija su koja iznimno privlači mlade. Obrazovanje je temeljna odrednica talentiranim ljudima koji se namjeravaju baviti radom u tom području. Najbolje je imati  spoj obrazovanja, talenta i profesionalizma. Važno je i profiliranje stručnjaka koji će na kvalitetan način prenijeti znanje. Iz znanstvene perspektive se uvijek može bolje jer se znanost neprekidno razvija. Iz osobnog iskustva znam koliko je studentima korisno razumijevanje teoretskog dijela kroz iskustveni prikaz. Nakon dugogodišnjeg paralelnog razvijanja stručne i znanstvene karijere, na predavanjima nastojim podjednako prenijeti stečena znanja studentima.

Što se tiče obrazovanja, veliki problem je na početku bio nedostatak literature na našem jeziku. Situacija se sada promijenila što s prijevodima, što sa autorskim knjigama hrvatskih stručnjaka. Mislite li da su ti radovi hrvatskih stručnjaka relevantni u obrazovanju i kao doprinos razvoju struke? Mogu li konkurirati stranim autorima?

Hrvatskih stručnjaci bi trebali imati više mogućnosti za objavljivanje svojih znanstvenih radova i knjiga. U obrazovanju se mora iskoristiti sve što doprinosi stjecanju potrebnih znanja – bilo iz domaćih ili inozemnih izvora i autora. Zanemarivanje domaćih stručnjaka je nedopustivo jer znanstveni rad doprinosi boljem razumijevanju odnosa s javnošću. Kvaliteta je dobrodošla i prepoznatljiva  bez obzira dolazi li iz Hrvatske ili ostatka svijeta.

Kako javnost percipira zanimanje stručnjaka za OSJ, smatrate li da ga se kroz medije trivijalizira?

Ne mislim da treba kriviti medije. Treba poduzeti konkretne mjere za zaštitu ugleda profesije i na tome stalno raditi. Najprije je potrebno dobiti odgovor na pitanje: „Tko je stručnjak za odnose s javnošću i koje uvjete treba ispunjavati da bi se tako predstavljao u javnosti?“. Postoje nezavisni stručnjaci, marketinški savjetnici, politički glasnogovornici, zaposlenici u državnoj upravi ili lokalnoj samoupravi te brojni drugi koji djeluju  u javnom i civilnom sektoru. Primjerice, u europskim sustavima javna se uprava razvila u poseban odjel vlasti koja jamči stabilno funkcioniranje sustava. Prema načelima europske javne uprave od javnih se službenika očekuje politička neutralnost i vrhunska profesionalnost.

Možete li usporediti stanje u struci od vremena kada ste se Vi počeli baviti odnosima s javnošću i danas?

Usporedbom objavljenih  radova o stanju u struci i provedenih istraživanja dalo bi se zaključiti kako je tekao razvoj odnosa s javnošću u Hrvatskoj. Zanimljivo je da su određeni problemi o kojima sam i sama često pisala - do sada ostali neriješeni, primjerice nedovoljno prepoznavanje važnosti struke od strane brojnih upravljačkih struktura. Profesionalno upravljanje odnosima s javnošću, vješto korištenje komunikacijskih alata i kanala uvelike može pomoći postizanju željenih rezultata, bilo u političkom, gospodarskom ili bilo kojem drugom području djelovanja.

Koji su neki novi trendovi u OSJ i kako predviđate da će se struka razvijati sljedećih godina?

Struka će biti nezaobilazan dio svih organizacija i društvenih čimbenika. Novi trendovi nezaustavljivo će mijenjati sve što smo do sada poznavali i doći će do potpune fragmentacije medijske slike. Moderne tehnologije omogućile su neslućenu dostupnost informacija – sve je dostupno svima i komunikacija se odvija s naših dlanova. Novo javno mnijenje je globalno i komunikacija postaje izravna i dvosmjerna te uključuje kreiranje  novih sadržaja. Izazov je u svladavanju suvremenih informacijsko – komunikacijskih znanja jer će se sve više uočavati razlika između „informatički pismenih i nepismenih“. Sve je više primjera koji potvrđuju različite aspekte novih oblika komuniciranja kao zanimljivih i originalnih rješenja.

Mnoge se kolege žale da njihov rad još uvijek nije dovoljno prepoznat i cijenjen, smatrate li da je to točno? Prepoznaju li sada već tvrtke, a i ustanove te javne osobe važnost OSJ-a?

Godinama se postavlja pitanje jesu li stručnjaci za odnose s javnošću dio upravljačke ili administrativne strukture. Zanimljivo je da bi istraživanje o odnosima s javnošću u gradovima i županijama, koje sam prvi put  provela 1998. godine imalo gotovo iste rezultate i danas! U nekim se strukturama ništa ne mijenja godinama što je posljedica nedovoljne educiranosti čelnih ljudi o ulozi i važnosti odnosa s javnošću. Ipak, istraživanja provedena u lokalnim sredinama pokazuju da su političari sve svjesniji kako upravo istupanje u javnosti može odrediti duljinu njihova trajanja na političkoj sceni.  Uključivanje komunikacijskih stručnjaka treba biti na samom početku realizacije projekata što je do sada u praksi često bilo neprovedivo. Nije isto sudjelovati u donošenju strateških odluka ili samo plasirati informacije. Moderne uprave stručnjacima za komuniciranje daju veću ulogu što uključuje i nov pristup svim elementima komunikacijskog procesa.

Kolika je važnost strukovnih udruga kao što je HUOJ u podizanju svijesti o važnosti OSJ?

Hrvatska udruga za odnose s javnošću ima povijesnu ulogu u razvoju struke. Od osnivanja do danas organizirano je i pokrenuto bezbroj aktivnosti, održane su konferencije na kojima su gostovali eminentni svjetski stručnjaci, isprofilirani su ljudi koji danas imaju važne uloge na profesionalnoj i obrazovnoj sceni, pokrenuta je biblioteka PRint, neprekidnim djelovanjem ukazano je na važnost odnosa s javnošću koji su postali jedna od vodećih profesija.