Kutak za diskusiju

Osvrti

PR kao konzalting djelatnost uz bok pravnom ili financijskom konzaltingu

Ima li hrvatski PR snage za takav iskorak?

18.05.2011. mr.sc. Anđelko Brezovnjački

Što točno radi hrvatski PR-ovac? Tijekom posljednjih godina na ovo pitanje brojne su kolege davale brojne odgovore i svi oni su, ovisno o kutu gledanja, točni. Postoji nekoliko definicija što su odnosi s javnošću i sve one su, ovisno o kutu gledanja, točne. Međutim, postoji li definicija koja relativno jasno i nedvosmisleno ocrtava što to PR-ovac zapravo radi, izuzev one laičke „osoba koja prakticira odnose s javnošću“? Odgovor je vjerojatno složeniji nego što se čini na prvi pogled.

 

Prilično je sigurna pretpostavka da je za dobar dio hrvatske javnosti pojam PR-a ili odnosa s javnosti još uvijek prilično maglovit pojam, pri čemu se najčešće asocijacije svode na osobu koja radi reklame, glasnogovornika ili „nekoga tko se ne vidi, ali se osjeti“ (što bi moglo ući u opis rada spin doktora). Zbog čega tako šaroliko znanje javnosti o našoj struci?

Naravno, najjednostavnije je odgovoriti kako je PR mlada djelatnost, koja u „pravom smislu“ Hrvatskoj postoji tek nešto više od desetljeća pa se javnost nije stigla s tim zanimanjem upoznati u dovoljnoj mjeri kao s nekim, primjerice inženjerskim zanimanjem mnogo duže. Međutim, što ako je za takvo stanje stvari pomalo kriva i struka, odnosno svi mi pomalo? Pretpostavka je logična – ako hrvatska javnost, čiji najveći dio uopće nije zainteresiran za PR, ima ovako šaroliko shvaćanje pojma PR-a, što je sa stavovima onog dijela koji jest zainteresiran, odnosno što je sa stavovima korisnika PR usluga?

Je li moguće da klijenti imaju nerealna ili potpuno kriva očekivanja od PR stručnjaka zato što je javnost nedovoljno educirana ili možda zato što je takav dojam javnost dobila na temelju ponašanja samih PR-ovaca. Naime, svaki PR-ovac mora imati makar jedan posto Alistaira Campbella te makar bazična znanja analitike, glasnogovorništva, protokola, odnosa s medijima, marketinga… Dakle, svi smo mi hibridi različitih znanja, netko s više preferencije za jedno, netko drugi za nešto drugo.

 

 

Međutim, da li su nerealni zahtjevi i očekivanja klijenata posljedica njihova neznanja, krize zbog kojeg je struka primorana raditi u okviru PR usluga i stvari koje to nisu ili je riječ o prirodnoj evoluciji odnosa s javnošću?

Ukoliko na brzinu promotrimo razvoj hrvatskog PR-a, vidjet ćemo da su PR agencije, generatori njegova odrastanja, u svome razvoju u proteklih desetak godina napravili zaokret od modificiranih marketinških agencija, koje PR nude u paketu s klasičnim marketingom, preko savjetnika za odnose s medijima, koji pomažu u kreiranju javnog imidža kompanije, do recentnih znakova početaka preobrazbe u specifičan vid konzaltinga koji „rješava probleme klijenta“. Naravno, legalnim sredstvima i u okviru paušala

Dobar PR stručnjak tako više nije onaj koji svoje znanje o medijima / spin doctoringu / marketingu / nečemu trećem koristi za promidžbene / krizne / neke treće svrhe, već se od PR-ovca sve više očekuje da bude stručnjak koji svoja znanja koristi i za rješavanje problema na terenu koji na prvi pogled nemaju veze s PR-om.

Naime, primjeri nekih međunarodnih korporacija, ali i zahtjevi klijenata prema nekim domaćim PR agencijama, pokazuju da se od PR-ovca i dalje očekuje da bude hibrid stručnjaka za medije, Alistaira Campbella i marketingaša s dobrim poznavanjem politike i gospodarstva, ali i da to svoje znanje koristi izvan klasičnih PR-ovskih krugova, primjerice, u pronalaženju rješenja problema s lokalnom zajednicom koja je upravo stopirala realizaciju projekta vaše kompanije. Realno gledajući, riječ je samo o jednoj novoj javnosti s kojom se nekako treba odnositi.

Jesu li hrvatski PR-ovci, posebno oni zaposleni u agencijama, sposobni u potpunosti provesti korak više prema prerastanju u „pravi konzalting“, uz bok ili barem blizu onom pravnom ili financijskom? Vjerojatno jesu, no hoće li se to doista i kada u potpunosti dogoditi ovisi o zahtjevima tržišta, ali i volji i mogućnostima za preobrazbu. Tko zna, možda je upravo dotična PR evolucija nešto što će, uz certificiranje, pomoći da hrvatski PR dosegne toliko željenu kvalitativnu granicu raspoznavanja u javnosti.

 

mr.sc. Anđelko Brezovnjački radi kao voditelj analitike u Millenium promociji

19.04.2012.
20.03.2012.
16.01.2012.
14.06.2011.
Marina Čulić Fischer : Crna rupa tihog natječaja
20.04.2011.
Igor Vukasović : Dobar PR je dobar PR
06.04.2011.
17.03.2011.
mr. sc. Aleksandra Kolarić : Fascinacija spinom
02.03.2011.
22.02.2011.
10.02.2011.
Nina Bertapelle : Govorom do sreće
01.02.2011.
Mirela Španjol Marković : Negativna strana internet komunikacije
24.01.2011.