Aktivnosti Udruge Grand PRix

Najuspješnija HUOJ-eva PR kampanja

16.03.2018.

Hrvatska udruga za odnose s javnošću nikad nije bila vidljivija. Rezultat je to kampanje odnosa s javnošću 11. Grand PRixa. Što je užarilo internet, otkriva blog Mediatoolkita koji prenosimo u cijelosti.

Nagrade HUOJ-a: Komunikator Ante Mrvica hit na društvenim mrežama, ali Antikomunikator Vlado Košić ipak izazvao više diskusije

Kako unaprijediti stav javnosti o struci odnosa s javnošću, odnosno dodatno pozicionirati PR industriju kao onu koja smije (i mora) otvoreno govoriti o stanju javne komunikacije u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj udruzi za odnose s javnošću proteklih nekoliko godina baš u tu svrhu dodjeljuju nagrade za najboljeg i najgoreg komunikatora godine u sklopu izbora Grand PRix. Dok je samo natjecanje orijentirano na priznanje najboljim komunikacijskim projektima u Hrvatskoj, najveći interes javnosti redovito izaziva HUOJ-eva nagrada za najgoreg komunikatora godine.

Budući da nam se već i po prilozima s televizije i po objavama na Facebooku učinilo kako je ovo bila medijski dosad najpopraćeniji odabir, odlučili smo analizirati je li to istina i kako je kampanja točno odjeknula na webu i društvenim mrežama.

Prvi dokaz o popularnosti je i ovaj graf rasta spominjanja pojma Hrvatska udruga za odnose s javnošću - pogledajte samo razliku u broju medijskih objava između prošle godine i ove:

Graf spominjanja termina Hrvatska udruga za odnose s javnošću u online medijima u proteklih godinu dana. Napomena: kratica HUOJ nije uključena u pretragu.

Predsjednik žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a Krešimir Macan ocijenio je kako se udruga uspješno uhvatila u koštac s vlastitim komunikacijskim izazovima.

„Iza HUOJ-a su dvadeset i četiri godine u kojima je struka izuzetno napredovala, ali je sam rad udruge bio slabo vidljiv izvan stručnog kruga. Upravo je Grand PRix projekt zahvaljujući kojem svoj posao možemo predstaviti široj javnosti. Na tome se sustavno radilo protekle dvije godine, a sada je vidljivo kakvi su rezultati. Izborom Grand PRix želimo isticati dobre komunikacijske prakse – u struci i izvan nje, ali i argumentirano govoriti o komunikatorima koji svoje odnose s javnošću trebaju unaprijediti“, kazao je Macan.

PR kampanja vezana uz izbor Grand PRix traje više od pet mjeseci, a iz mjeseca u mjesec raznovrsnim se tehnikama dizao interes javnosti.

„Bez obzira na snagu interneta i društvenih mreža za što smo stvarali razne atraktivne sadržaje, Grand PRix je projekt koji uključuje i niz tradicionalnih komunikacijskih alata. Napisalo se desetak objava za medije, obavljeno je stotinjak telefonskih razgovora s novinarima i urednicima, a kako bi se sve po planu razvijalo i nadziralo, projekt je tražio svakodnevni angažman. Zahvaljujući svemu tome velik dio hrvatske javnosti zna tko su Komunikator i Antikomunikator godine, a na vidljivosti su mnogo dobili i HUOJ i struka odnosa s javnošću općenito“, kazala je Krešimira Rendulić, direktorica Prorsus komunikacija, agencije koja već dvije godine vodi odnose s javnošću Grand PRixa.

Pogledajmo detaljnije kako je kampanja odjeknula u javnosti:

Komunikator godine - Ante Mrvica

Ove godine titula Komunikatora godine pripala je Anti Mrvici, hrvatskom pomorcu i sveučilišnom profesoru koji je 27 godina radio kao koordinator Jadrolinije za plovno područje Splita i Dubrovnika.

U HUOJ-u kažu kako je Mrvica “svoj posao obavljao samozatajno, pa se tijekom njegove karijere o njemu osobno nije mnogo znalo niti pisalo.”

To potvrđuju i podatci iz Mediatoolkita, prema kojima se vidi kako je Mrvica prije HUOJ-evog priznanja bio rijetko spominjan u domaćim medijima. To je i očekivan rezultat, s obzirom na to da je od prošle godine u mirovini pa se svakako na neki način povukao iz javnog života.

Što se tiče najčešćih izvora, Ante Mrvica uvjerljivo je najviše spominjan u web objavama, odnosno baš priopćenjima HUOJ-a, no nagrada za Komunikatora godine donijela mu je i televizijske intervjue s RTL-om, Novom TV i HRT-om.

Odabirom Komunikatora godine koji na kraju nije bio populistički (kao što bi možda bio slučaj da su pobjedu odnijeli autori stranice “Di su pare?” ili neka politička opcija, a što bi zasigurno izazvalo više komentara na internetu), HUOJ se plasirao u javnost kao neutralna udruga koja dubinski promišlja o vrijednostima koje stoje iza uspješnog komunikatora.

Ovaj odabir podsjeća na prošlu godinu, kad je kao Komunikator godine odabrana Hrvatska gorska služba spašavanja.

Antikomunikator godine: Važnost stava u doba interneta

Kako bi rekla američka izreka, „ne možete napraviti omlet, a da ne da razbijete nekoliko jaja”.

Možemo slobodno reći da je potez uključenja više dobrih i loših komunikatora u HUOJ-ev izbor ove godine donio porast popularnosti kako spominjanja same udruge, tako i svih nominiranih.

2014. godine Šipak godine je dodijeljen Neimenovanom visokom izvoru, a prošle je godine Antikomunikatorom proglašen rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras. Ove godine HUOJ-ev žiri je nominirao čak 10 loših komunikatora iz raznih sfera društvenog života, uz blog pojašnjenja za svaku individualnu nominaciju. Dobitnikom Šipka godine i titule Antikomunikatora godine na kraju je proglašen sisački biskup Vlado Košić.

Samo je pojam Šipak godine spomenut čak 257 puta na internetu, skoro kao i sva spominjanja Ante Mrvice.  Najčešće je o temi pisao rtl.hr i povezani regionalni portali RTL-a. Pojam “Antikomunikator godine” zaradio je još i više objava, njih čak 580.

Što se tiče usporedbe interesa javnosti između biskupa Košića i Ante Mrvice, jasno je kako je puno veću diskusiju u medijima izazvao odabir biskupa (sentiment je automatski).

Tako je biskup Košić spomenut čak 612 puta u kontekstu nagrade, dok je Ante Mrvica ostvario 266 spominjanja.

Najveći porast u broju objava o jednom i drugom kandidatu dogodio se upravo kod proglašenja, pri čemu je HUOJ-eva objava za Antikomunikatora komentirana i danima poslije, a valja reći da komentari ni danas ne prestaju.

Možda je zanimljivije od same percepcije prema biskupu to što su na neki način i drugi antikomunikatori ostali “obilježeni” nominacijom, pa je tako neki dan izašao članak o ministrici obitelji Nadi Murganić, u kojem je uz sasvim nevezanu temu spomenuto i da je nedavno nominirana za Antikomunikatora.

HUOJ je ovom objavom, da se ne lažemo, podigao medijsku prašinu i gotovo sigurno naživcirao sve nominirane (i Nina Raspudića). No poticati dijalog o dobroj javnoj komunikaciji važna je stvar čak i ako se osobno ne slažete s odabirom nominiranih. Barem se na kraju dana ima povod za razgovor o ovoj temi.

Za HUOJ su sada čuli i “lijevi” i “desni”, i oni koji udrugu smatraju stručnom i oni koje je smatraju još jednom u nizu udruga koja “siše državni proračun” (iako se udruga ne financira javnim novcem nego članarinama i drugim vlastitim prihodima poput prodaje stručnih knjiga i kotizacija za stručne događaje u vlastitoj organizaciji).

Tema, interes i poruke odaslane putem ove kampanje zato su možda su jedan od najboljih PR poteza koje je udruga mogla izvesti.