HUOJ • OSJ za organizacije civilnog društva
Baza znanja Stručni skupovi

OSJ za organizacije civilnog društva

04.11.2014. HUOJ

U organizaciji Kluba mladih Sineki održana je konferencija "Unaprijedite poslovanje suradnjom s organizacijama mladih" u Europskom domu u Zagrebu. Cilj konferencije bio je potaknuti udruge na djelotvorniji rad kako bi stekli dovoljan prihod za zapošljavanje svojih članova.

Predavači na konferenciji bili su: Andreja Barberić (HUOJ), Tomo Ricov, Aco Momčilović (MBA Croatia), Vesna Gjokaj (CEDRA), Anita Juka (o.m.g), Slavica Orlović (Orca&Prof-or), Tomislav Vinšek (Brandz), Ivan Hlušička (Hysteria), Petra Pekica (MMH), Ino Hosni (Garden Mall). Konferencija je bila namijenjena i tvrtkama radi stjecanja uvida u rad udruga i njihove projekte te kako bi ih prepoznali kao poslovne partnere u budućim suradnjama. Svi poduzetnici i predstavnici tvrtki koji žele unaprijediti poslovanje, steći partnere u neprofitnom sektoru, ostvariti jeftiniji marketing, povećati vidljivost svoje tvrtke u društvu moći će svoje partnere pronaći na virtualnoj burzi udruga.

Andreja Barberić govorila je o OSJ za organizacije civilnog društva te odgovorila na pitanja jesu li odnosi s javnošću potrebni udrugama i koliko. „OSJ u udrugama važni su koliko i u profitnom sektoru. Uloga udruga danas je u RH velika. Udruge svojim aktivnostima mogu utjecati na ekonomski, društveni i politički razvoj. Odnosi s javnošću su menadžerska funkcija i kao takvi moraju biti uključeni u planiranje i donošenje odluka i u udrugama. Posebnosti OSJ-a u udrugama su što je publicitet važniji od promocije same organizacije. Da bi udruge ostvarile publicitet moraju pokazati kreativnost i maštovitost, biti spremne reagirati na druge priče iz javnosti, biti proaktivne i prepoznatljive. Osnovni cilj OSJ-a u udrugama je steći potporu javnosti i stvoriti pozitivnu percepciju kako bi što lakše ostvarile vlastite misije, privukle volontere i osigurale financijska sredstva za rad. U RH je evidentirano 50 000 udruga. Gledajući broj registriranih udruga, veličinu tržišta, ekonomsku krizu i nepovjerenje građana pred udrugama je zaista veliki posao, ali ne i nemoguć“, rekla je Barberić.

Teoretsko znanje, Barberić je potkrijepila primjerima iz prakse s lokalne razine. Prisutnima je prikazala dvije studije slučaja: udruge Pan i udruge Polka obje iz Karlovca. Udruga Pan, podržala je građane Karlovca i građanske inicijative, u reakciji na projekt rekonstrukcije ulice u Karlovcu, kojim je bilo predviđeno rušenje 100-ljetnih platana. Građani, stručnjaci iz različitih područja, Pan i druge građanske inicijative najprije su svojim pomalo i „gerilskim“ aktivnostima zaustavili projekt, nakon toga uspostavili komunikaciju s nadležnim institucijama i dogovorili realizaciju projekta bez rušenja platana. Po završetku projekta predstavnici udruge Pan i građanskih inicijativa nagrađeni su Medaljom gradonačelnika, a udruga Pan postala je partner Gradu Karlovcu u izradi Lokalne agende za karlovačke rijeke „Karlovačke rijeke – upravljanje i zaštita“. Po završetku Lokalne agende, Pan nastavlja s nizom projekata i aktivnosti te početkom 2014. godine objavljuje brošuru koja sadrži sve realizirane projekte, financijski izvještaj i izvore financiranja u 2013. godini. Brošuru su dobile sve institucije koje su sudjelovale u financiranju rada udruge, a mogu je dobiti fizičke i pravne osobe koje su zainteresirane za rad udruge. „Pravovremenom reakcijom Pan je uključivši se u inicijativu građana utjecao na provedbu i krajnji ishod projekta, opravdao povjerenje članova i građana, dokazao svrhu postojanja i stekao dodatnu podršku javnosti“, pojasnila je Barberić.

Druga priča je priča udruge „Polka“- za razvoj građanske i političke kulture. Udruga je provela projekt „Krleža u Karlovcu“. Ciljevi projekta bili su obilježiti 120 godina od rođenja Miroslava Krleže i povezati Krležu s Karlovcem. Udruga se prilikom predstavljanja projekta poistovjetila s Krležom, odnosno pronašla je interese koje je zastupao Krleža, a koje zastupa i udruga: „Miroslav Krleža ne simbolizira samo vrhunsku umjetnost, nego i društveni angažman. Krleža je svojim umjetničkim i širim društvenim djelovanjem promovirao slobodu kritike, integritet pojedinca i društvenu pravdu. To su vrijednosti koje promovira i Polka“. Kroz niz tribina, predavanja, scensko – glazbenih nastupa, čitanja tekstova, posjeta Memorijalnom prostoru Bele i M. Krleže te na kraju i izradi murala M. Krleže na pročelju zgrade u ulici koja nosi njegovo ime, udruga se pozicionirala među  nekoliko stotina udruga registriranih na području Karlovca. U projekt je uključila i poznate osobe: Igora Mandića, Danka Plevnika, Daniela Radočaja, Stanka Lasića, Josipa Vaništu, Slavka Goldstaina i druge te projektu donijela još veću pažnju. „Ovo je jedan primjer kako se kreativnošću i maštovitošću može postići prepoznatljivost i postati drugačiji od ostalih“, zaključila je Barberić.