Baza znanja Istraživanja

Objavljeni rezultati istraživanja 'European Communication Monitor' za 2010. godinu

22.09.2010.
Europska udruga za obrazovanje i proučavanje odnosa s javnošću (EUPRERA) i Europska udruga direktora komunikacija (EACD) objavili su rezultate godišnjeg istraživanja „European Communication Monitor“ (Praćenje europskih komunikacija). Međunarodno istraživanje, koje se provodi četvrtu godinu zaredom, provedeno je u partnerstvu s magazinom „Communication Director“, a sponzorirale su ga tvrtke „Infopaq“ koja prati medije i Grayling, drugi najveći nezavisni konzalting za odnose s javnošću na svijetu. S 1955  sudionika - profesionalaca iz 46 zemalja, „European Communication Monitor” vjerojatno je najopsežnije istraživanje koje je provedeno širom svijeta na području odnosa s javnošću. Istraživanje je provela grupa sveučilišnih profesora iz 11 zemalja, na čelu s prof. dr. Ansgarom Zerfassom iz Njemačke. Rezultati istraživanja su dostupni u besplatnom izvješću na www.communicationmonitor.eu

Europska udruga za obrazovanje i proučavanje odnosa s javnošću (EUPRERA) i Europska udruga direktora komunikacija (EACD) objavili su rezultate godišnjeg istraživanja „European Communication Monitor“ (Praćenje europskih komunikacija). Međunarodno istraživanje, koje se provodi četvrtu godinu zaredom, provedeno je u partnerstvu s magazinom „Communication Director“, a sponzorirale su ga tvrtke „Infopaq“ koja prati medije i Grayling, drugi najveći nezavisni konzalting za odnose s javnošću na svijetu. S 1955  sudionika - profesionalaca iz 46 zemalja, „European Communication Monitor” vjerojatno je najopsežnije istraživanje koje je provedeno širom svijeta na području odnosa s javnošću. Istraživanje je provela grupa sveučilišnih profesora iz 11 zemalja, na čelu s prof. dr. Ansgarom Zerfassom iz Njemačke. Rezultati istraživanja su dostupni u besplatnom izvješću na www.communicationmonitor.eu

Neki od ključnih rezultata istraživanja: 

  • Utjecaj recesije: 72 posto ispitanika smatra da je komunikacija unutar njihovih organizacija postala važnija za vrijeme recesije. Međutim, samo 22 posto ispitanika bilo je u mogućnosti ojačati svoje resurse, u usporedbi s drugim funkcijama, dok je 37 posto ispitanika zabilježilo gubitak veći od prosjeka. Rezultati istraživanja pokazuju na jasnu povezanost komunikacijskih aktivnosti koje -  umjesto uobičajenog građenja imidža i ugleda - olakšavaju poslovne procese i pozitivno se odražavaju na budžete. 
  • Zadovoljstvo poslom: Komunikacijski stručnjaci iz Europe su uglavnom zadovoljni svojom poslovnom situacijom (69 posto), iako postoji velika razlika između različitih regija. Najzadovoljniji su u istočnoj Europi (75 posto) dok su najmanje zadovoljni u južnoj Europi (57 posto). S jedne strane, rad na području odnosa s javnošću smatra se interesantnim zbog prožimanja raznovrsnih zadataka i zbog cijenjenosti od strane nadređenih, ali s druge strane rad na području odnosa s javnošću ograničen je sigurnošću radnog mjesta, iznosom plaće i mogućnostima izgradnje karijere. 
  • Stilovi upravljanja: Komunikacijski stručnjaci čije se upravljanje zasniva na uključivanju svih zaposlenih prilikom donošenja odluka, zadovoljniji su i posjeduju veći utjecaj u svojim tvrtkama u odnosu na one koji prakticiraju transakcijski ili transformacijski stil upravljanja. Upravljanje koje uključuje zaposlene predstavlja pozivanje na ideale, vizije i izazove te potiče zajedničko, timsko donošenje odluka.
  • Pokazatelji kvaliteta: prema mišljenju ispitanika, dobri odnosi s glavnim interesnim skupinama, sposobnost motiviranja ljudi i direktna uključenost u proces upravljanja tri su glavne karakteristike odličnog sektora za komunikacije. 
  • Razvoj disciplina i kanala: Korporativne komunikacije još uvijek se smatraju najvažnijom granom poslovanja, a njih slijede komunikacije s područja marketing /brand PR-a. Online komunikacije, odnosi s medijima na Internetu i društvene mreže su značajnije dobile na važnosti od 2009. godine i njihov rast se tek očekuje. 
  • Društvene mreže: Gotovo svaki drugi europski stručnjak (45 posto) smatra da online zajednice predstavljaju važan kanal za odnose s javnošću, dok samo njih 26 posto vjeruje u Twitter i 17 posto u Wikis. Predviđanja za budućnost su veoma pozitivna što se tiče bilo koje vrste društvenih mreža, predvođene upotrebom online videa. Unatoč ovakvim previđanjima, samo mali broj tvrtki je već počeo s ispunjavanjem neophodnih preduvjeta na ovom području, kao što su norme ili smjernice za društvene mreže. 
  • Pouzdanost predviđanja: Po prvi put je bilo moguće preračunati rezultate prethodnih istraživanja i usporediti ovogodišnje rezultate s predviđanjima za budućnost iz prethodnih izdanja istog istraživanja. Očigledno je da komunikacijski stručnjaci često precjenjuju razvoj disciplina i komunikacionih kanala. Na primjer, bio je očekivan pad utjecaja tiskanih medija u odnosima s javnošću za 9,5 posto u razdoblju između 2007. godine i 2010. godine, a zapravo je porastao za 5,2 posto. Smatralo se da će utjecaj društvenih mreža porasti za 41,4 posto, ali taj postotak je iznosio samo 15,2 posto. U svakom slučaju, izrazito je uočljiv sveukupni pomak prema dvosmjernom komunikacijskom okruženju.

    Istraživanje prati trendove s područja komunikacija i analizira utjecaj svjetske i medijske krize u sektorima za komunikaciju i agencijama. Štoviše, istraživanje određuje glavna strateška pitanja, područja poslovanja i alata. Detaljno su obrađene specifične teme, poput pokazatelja kvaliteta, utjecaja društvenih mreža, stilova upravljanja, zadovoljstva poslom ili plaćom. Velika količina podataka koja je prikupljena ovog proljeća analizirana je metodama empirijskog društvenog istraživanja i statistički izračunata.